Margita |
![](//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Margita%2C_Orthodox_Church.jpg/290px-Margita%2C_Orthodox_Church.jpg) Pravoslavna crkva u selu |
Osnovni podaci |
Država | Srbija |
Pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Opština | Plandište |
Stanovništvo |
Geografija |
Margita (rum. Mărghita, mađ. Nagymargita) je naselje u Srbiji u opštini Plandište u Južnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1047 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1313 stanovnika).
Istorija
Godine 1597.godine pominje se prvi put Margita. U 17-tom veku Szent Margita. U 19-tom veku – Nagy Margita. A od 1919.godine Margita.
Godine 1597. pominje se kao posed Gašpara Tota. Verovatno je, da je naselje prozvano po crkvenom patronu. Stanovnici naselja bili su Srbi.-1713.godine imalo je 22 doma.
Godine 1724.godine odselilo se mnogo stanovnika, na čija su se mesta, verovatno odmah posle 1740.godine naselili Rumuni, čija prezimena – Ardeljan, Caran, Šipecan, Gatajanc jasno odaju odakle su ovamo došli. Podignuta je crkva brvnara 1742.godine a 1810.sazidana je srpska crkva. 1835.god na Duhove, završeno je zidanje sadašnje crkve, koja je osvećena 1836.dodine.
Od 1716. do 1830.godine prolazila je pošta iz Temišvara kraj Dente, Margitice i Alibunara za Pančevo. .
Godine 1854. popisano je 1922 stanovnika. .
4.maja 1889.godine otvorena je železnička stanica na novo sagrađenoj pruzi Veliki Bečkerek- Margita, a 1.jula 1891.godine otvoren je saobraćaj i na novoj pruzi za Vršac. Na dan 31.januara 1821.godine popisano je 1807 stanovnika, od kojih je bilo: Srba 707, Slovaka 1, Rumuna 937, Nemaca 24, Mađara 69, i ostalih 35. .
Prilikom radova na prokopavanju moravičkog kanala, iskopan je jedan mamutov kostur, od kojuh se više kostiju čuva u vršačkom muzeju.[1]
Demografija
U naselju Margita živi 808 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,8 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 368 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
| |
Stanovništvo prema polu i starosti [3] |
| m | | | ž |
? | 0 | | | 2 |
80+ | 11 | | | 23 |
75-79 | 26 | | | 27 |
70-74 | 34 | | | 38 |
65-69 | 43 | | | 50 |
60-64 | 26 | | | 33 |
55-59 | 29 | | | 42 |
50-54 | 17 | | | 22 |
45-49 | 38 | | | 23 |
40-44 | 33 | | | 24 |
35-39 | 40 | | | 31 |
30-34 | 33 | | | 35 |
25-29 | 27 | | | 26 |
20-24 | 27 | | | 21 |
15-19 | 25 | | | 35 |
10-14 | 34 | | | 33 |
5-9 | 35 | | | 44 |
0-4 | 33 | | | 27 |
prosek | 40.8 | | | 42.7 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 445 | 477 | 506 | 463 | 448 | 415 | 368 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 88 | 105 | 60 | 53 | 31 | 20 | 8 | 2 | - | 1 | 2.85 | |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002. Godina popisa | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2002. | Broj domaćinstava | 409 | 90 | 265 | 38 | 16 | - | 432 | | Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002. Broj članova | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 i više | Prosečan broj članova | Broj domaćinstava | 67 | 264 | 94 | 6 | 1 | | | | | | | |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 236 | 150 | 1 | - | 31 | - | 11 | 13 | - | 10 |
Ženski | 121 | 70 | - | - | 29 | - | 1 | 10 | - | - |
Oba | 357 | 220 | 1 | - | 60 | - | 12 | 23 | - | 10 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato |
Muški | 5 | 1 | 2 | 2 | 4 | 3 | - | - | 3 |
Ženski | - | - | 1 | 4 | 4 | - | 2 | - | - |
Oba | 5 | 1 | 3 | 6 | 8 | 3 | 2 | - | 3 |
Galerija
Reference
- ↑ Milekerovi letopisi Opština u južnom Banatu ISBN 86-85075-04-1:142-143
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Korišćena Literatura
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavljeno 1927„Napredak Pančevo,,
- Teritorija Podunavske Oblasti napisao Dr. Vladimir Margan Predsednik Obl. Odbora Smederevu 1928.*
- Istorijiski preglad Podunavske Oblasti Banatski deo napisao: Feliks Mileker bibliotekar i kustos gradske biblioteke i muzeja u Vršcu 1928.
- Letopis Opština u južnom Banatu: Banatska mesta i običaji Marina M.(Beč 1999). Letopis period 1812–2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju o Banatskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani.
Spoljašnje veze
| Portal Srbija |
Margita na Wikimedijinoj ostavi
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)