Margita

Margita


Pravoslavna crkva u selu

Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južnobanatski
Opština Plandište
Stanovništvo
Geografija

Margita (rum. Mărghita, mađ. Nagymargita) je naselje u Srbiji u opštini Plandište u Južnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1047 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1313 stanovnika).

Istorija

Godine 1597.godine pominje se prvi put Margita. U 17-tom veku Szent Margita. U 19-tom veku – Nagy Margita. A od 1919.godine Margita.

Godine 1597. pominje se kao posed Gašpara Tota. Verovatno je, da je naselje prozvano po crkvenom patronu. Stanovnici naselja bili su Srbi.-1713.godine imalo je 22 doma.

Godine 1724.godine odselilo se mnogo stanovnika, na čija su se mesta, verovatno odmah posle 1740.godine naselili Rumuni, čija prezimena – Ardeljan, Caran, Šipecan, Gatajanc jasno odaju odakle su ovamo došli. Podignuta je crkva brvnara 1742.godine a 1810.sazidana je srpska crkva. 1835.god na Duhove, završeno je zidanje sadašnje crkve, koja je osvećena 1836.dodine.

Od 1716. do 1830.godine prolazila je pošta iz Temišvara kraj Dente, Margitice i Alibunara za Pančevo. .

Godine 1854. popisano je 1922 stanovnika. .

4.maja 1889.godine otvorena je železnička stanica na novo sagrađenoj pruzi Veliki Bečkerek- Margita, a 1.jula 1891.godine otvoren je saobraćaj i na novoj pruzi za Vršac. Na dan 31.januara 1821.godine popisano je 1807 stanovnika, od kojih je bilo: Srba 707, Slovaka 1, Rumuna 937, Nemaca 24, Mađara 69, i ostalih 35. .

Prilikom radova na prokopavanju moravičkog kanala, iskopan je jedan mamutov kostur, od kojuh se više kostiju čuva u vršačkom muzeju.[1]

Demografija

U naselju Margita živi 808 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (40,8 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 368 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1863 [2]
1953. 1975
1961. 1998
1971. 1827
1981. 1550
1991. 1313 1111
2002. 1261 1047
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
462 44.12%
Rumuni
  
303 28.93%
Romi
  
107 10.21%
Mađari
  
100 9.55%
Jugosloveni
  
37 3.53%
Makedonci
  
13 1.24%
Slovaci
  
7 0.66%
Nemci
  
3 0.28%
Hrvati
  
2 0.19%
Slovenci
  
2 0.19%
Ukrajinci
  
1 0.09%
Muslimani
  
1 0.09%
Bugari
  
1 0.09%
nepoznato
  
4 0.38%


Stanovništvo prema polu i starosti [3]
m ž
? 0
  
  
2
80+ 11
  
  
23
75-79 26
  
  
27
70-74 34
  
  
38
65-69 43
  
  
50
60-64 26
  
  
33
55-59 29
  
  
42
50-54 17
  
  
22
45-49 38
  
  
23
40-44 33
  
  
24
35-39 40
  
  
31
30-34 33
  
  
35
25-29 27
  
  
26
20-24 27
  
  
21
15-19 25
  
  
35
10-14 34
  
  
33
5-9 35
  
  
44
0-4 33
  
  
27
prosek 40.8 42.7
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 445 477 506 463 448 415 368
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 88 105 60 53 31 20 8 2 - 1 2.85
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
Broj domaćinstava 409 90 265 38 16 - 432
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosečan broj članova
Broj domaćinstava 67 264 94 6 1
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija Proizvodnja i snabdevanje... Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 236 150 1 - 31 - 11 13 - 10
Ženski 121 70 - - 29 - 1 10 - -
Oba 357 220 1 - 60 - 12 23 - 10
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 5 1 2 2 4 3 - - 3
Ženski - - 1 4 4 - 2 - -
Oba 5 1 3 6 8 3 2 - 3

Galerija

  • Srpska pravoslavna crkva
    Srpska pravoslavna crkva
  • Rumunska pravoslavna crkva
    Rumunska pravoslavna crkva

Reference

  1. Milekerovi letopisi Opština u južnom Banatu ISBN 86-85075-04-1:142-143
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Korišćena Literatura

  1. Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan biv. Predsednik Oblasnog odbora Komesar Oblasne Samouprave, objavljeno 1927„Napredak Pančevo,,
  2. Teritorija Podunavske Oblasti napisao Dr. Vladimir Margan Predsednik Obl. Odbora Smederevu 1928.*
  3. Istorijiski preglad Podunavske Oblasti Banatski deo napisao: Feliks Mileker bibliotekar i kustos gradske biblioteke i muzeja u Vršcu 1928.
  4. Letopis Opština u južnom Banatu: Banatska mesta i običaji Marina M.(Beč 1999). Letopis period 1812–2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju o Banatskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani.

Spoljašnje veze

Portal Srbija
Margita na Wikimedijinoj ostavi
  • Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
  • Satelitska mapa (Wikimapia)
  • Gugl satelitska mapa (Maplandia)
  • Plan naselja na mapi (Mapquest)
Naseljena mesta opština Plandište

Plandište Banatski Sokolac Barice Velika Greda Veliki Gaj Dužine Jermenovci Kupinik Laudonovac Margita Miletićevo Markovićevo Stari Lec Hajdučica (Plandište)