Maseru
Maseru | |
---|---|
![]() | |
Koordinate: 29°19′S 27°29′E / 29.317°S 27.483°E / -29.317; 27.483 | |
Država | ![]() |
Distrikt | Distrikt Maseru |
Površina | |
- Ukupna | 138 km² |
Visina | 1 600 |
Stanovništvo (2006.) | |
- Grad | 197 907 [1] |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+2) |
Karta | |
![]() ![]() Maseru class=notpageimage| Maseru na karti Lesota |
Maseru je glavni i najveći grad afričke Kraljevine Lesoto od 197 907 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike
Maseru se prostire na lijevoj obali rijeke Caledon[2], koja je granična rijeka sa južnoafričkom provincijom Free State. Od Maserua do južnoafričkog Bloemfonteina ima 170 km a do Johannesburga 388 km.
Grad leži u plitkoj dolini u podnožju planine Maloti [3] na nadmorskoj visini od 1 600 m, na površinu od oko 138 km².[4]
Historija
Maseru su osnovali Britanci kao malu policijsku utvrdu 1869., nakon završetka Free State-Basoto rata nakon što su slomili otpor Basotha i njihova vladara Moshoeshoe I. i pretvorili njihovu zemlju u svoj protektorat - Basutoland.[4] Izgradnja Maserua 24 km zapadno od utvrde kralja Moshoeshoe - Thaba Bosia, bio je jedan od uvjeta mirovnog sporazuma. Ubrzo je oko te utvrde izraslo živo trgovište.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Maseru_Leotho_main_south.jpg/240px-Maseru_Leotho_main_south.jpg)
Maseru je od 1869. do 1871. bio glavni grad tog bantustana, nakon tog perioda je uprava Basutolanda prebačena u Koloniju Rt dobre nade (Cape Town). Za vrijeme njihove uprave između 1871. -1884., Basutoland je slično tretiran, kao i zemlje koje je ta britanska kolonija nasilno pripojila.[5] To je dovelo do Basuto rata 1881, kad su mnoge građevine u gradu stradale u požarima.[3] Zbog tog je 1884., Basutolandu obnovljen status Krunske kolonije, s Maseruom kao glavnim gradom. Nakon što se Basutoland osamostalio i postao Kraljevina Lesoto - 1966., Maseru je ostao prijestolnica zemlje.[4]
Prije nego što je Lesoto proglasio nezavisnost - Maseru je bio relativno mali grad, u koji Britanci nisu imali interesa investirati. Nakon 1966. grad je doživio pravu eksploziju rasta,- površina mu se sedmerostruko povećala, od oko 20 km² na današnjih 138 km², nakon spajanja sa periferijskim naseljima.[4]
Nakon provedenih parlamentarnih izbora u zemlji 1998., izbile su sumnje u izbornu prijevaru, nakon čega je uslijedila intervencija južnoafričke vojske. U neredima i zbrci koja je zavladala u gradu, došlo je do pljački i paleža, koji su teško oštetili grad, posljedice se vide još i danas.
Znamenitosti
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/34/BasothoHatShop.jpg/300px-BasothoHatShop.jpg)
Maseru u svom historijskom centru iz 19. vijeka ima par zgrada iz kolonijalnog perioda, od kojih su najpoznatija katolička katedrala Gospe od pobjede i anglikanska crkva sv. Ivan. Ostale znamenitosti uključuju Kraljevsku palaču, zgradu parlamenta i Državnu palaču.
Privreda, trasport školstvo
Privreda grada podijeljena je na dva područja, na sjeveru se nalaze mlin]]ovi i drugi veliki pogoni. Na jugu se nalaze manja poduzeća koja se bave tekstilom i obućom. Sve do 2004 kineski]] investitori su ulagali u razvoj tekstilnih pogona u Maseru, ali je nakon isteka povoljnog sporazuma o trgovini tekstilom (1974. - 2004.) koji je zemljama u razvoju poput Lesota omogućavao izvoz, po povoljnim uvjetima - taj val presahnuo. Nakon tog je snažnija tekstilna industrija iz Južne Afrike potpuno potisnula proizvođače iz Lesota.
Maseru je još 1905. povezan željezničkom prugom sa južnoafričkim gradom Marseilles i preko njega sa glavnom prugom Bloemfontein - Bethlehem, čime je osiguran prijevoz poljoprivrednih proizvoda, radnika i dostava trgovačke robe.[2] Relativno dobrim cestama je povezan sa drugim gradovima i područjima u planinskom Lesotu i južnoafričkim gradovima.
Pored grada, u 24 km udaljenom gradiću Roma, nalazi se Nacionalni univerzitet Lesoto, osnovan 1975.[2]
Klimatske karakteristike
Maseru ima umjerenu suptropsku planinsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa toplim kišnim ljetima, i hladnim suhim zimama. Prosječna temperatura tokom ljetnog perioda (decembar - mart) je oko 22 °C [6], dok je prosječna temperatura zimi, od juna do septembra oko 9 °C.[6] Najtopliji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom između 15 - 33 °C, a najhladniji juli sa temperaturama između -3 °C - 17 °C. Prosječna količina oborina je od 7 mm u junu pa sve do 141 mm u februaru.
Klimatološki medijani za Maseru | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
Srednji maksimum (°C) | 28 | 27 | 24 | 21 | 18 | 16 | 16 | 19 | 23 | 24 | 26 | 27 | 22,4 |
Srednji minimum (°C) | 15 | 14 | 12 | 8 | 4 | 1 | 1 | 2 | 6 | 9 | 11 | 13 | 8,0 |
Precipitacija (mm) | 111 | 100 | 92 | 70 | 29 | 17 | 12 | 19 | 27 | 61 | 87 | 88 | 713 |
Izvor: [6] |
Gradovi prijatelji
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 „Lesotho: Regions & Towns” (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 17. 5. 2011.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Maseru” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 26. 01. 2012.
- ↑ 3,0 3,1 Sam Romaya, Alison Brown (April 1999). „City profile: Maseru, Lesotho”. Cities 16 (2): 123–133. DOI:10.1016/S0264-2751(98)00046-8.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Karen Tranberg Hansen, Mariken Vaa (2004). Reconsidering Informality: Perspectives from Urban Africa. Nordic African Institute. str. 180. ISBN 9171065180.
- ↑ James S. Olson, Robert S. Shadle (ed.) (1996). Historical Dictionary of the British Empire. Greenwood Press. str. 118. ISBN 0-313-27917-9.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 „Maseru Climate Guide”. World Climate Guide. Pristupljeno 17. 1. 2012.
Eksterni linkovi
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/15px-Commons-logo.svg.png)
- Maseru na portalu Encyclopædia Britannica (en)
- p
- r
- u
Abidjan, Obala Slonovače • Abuja, Nigerija • Accra, Gana • Adis Abeba, Etiopija • Alžir, Alžir • Antananarivo, Madagaskar • Asmara, Eritreja • Bamako, Mali • Bangui, Centralnoafrička Republika • Banjul, Gambija • Bissau, Gvineja Bisau • Bloemfontein (sjedište sudske vlasti), Južnoafrička Republika • Brazzaville, Republika Kongo • Bujumbura, Burundi • Cape Town (sjedište zakonodavne vlasti), Južnoafrička Republika • Conakry, Gvineja • Cotonou (de facto), Benin • Dakar, Senegal • Dar es Salaam (administracija), Tanzanija • Dodoma, Tanzanija • Djibouti, Džibuti • Džuba, Južni Sudan • Freetown, Sijera Leone • Gaborone, Bocvana • Harare, Zimbabve • Jamestown, Sveta Helena • Kairo, Egipat • Kampala, Uganda • Kartum, Sudan • Kigali, Ruanda • Kinshasa, Demokratska Republika Kongo • Libreville, Gabon • Lilongwe, Malavi • Lobamba (kraljevski i zakonodavni glavni grad), Esvatini • Lomé, Togo • Luanda, Angola • Lusaka, Zambija • Malabo, Ekvatorijalna Gvineja • Mamoudzou, Mayotte • Maputo, Mozambik • Maseru, Lesoto • Mbabane (upravni grad), Esvatini • Mogadiš, Somalija • Monrovia, Liberija • Moroni, Komori • Nairobi, Kenija • N'Djamena, Čad • Niamey, Niger • Nouakchott, Mauritanija • Ouagadougou, Burkina Faso • Port Louis, Mauricijus • Porto-Novo, Benin • Praia, Zelenortska Republika • Pretoria (službeni), Južnoafrička Republika • Rabat, Maroko • São Tomé, Sao Tome i Principe • Tripoli, Libija • Tunis, Tunis • Victoria, Sejšeli • Windhoek, Namibija • Yamoussoukro (službeni), Obala Slonovače • Yaoundé, Kamerun