Monte Sant'Angelo
Monte Sant'Angelo Comune di Monte Sant'Angelo | |
---|---|
Panorama grada | |
Koordinate: 41°42′N 15°58′E / 41.700°N 15.967°E / 41.700; 15.967 | |
država | Italija |
regija | Apulija |
provincija | Foggia |
frazioni | Marina di Monte Sant’Angelo (Macchia), Ruggiano |
Vlast | |
- gradonačelnik | Antonio Di Iasio |
Površina | |
- Ukupna | 242 km² |
Visina | 796 |
Stanovništvo (2008.) | |
- Grad | 13 414 |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 71037 |
Pozivni broj | 0884 |
Službena stranica www.montesantangelo | |
Karta | |
Monte Sant'Angelo class=notpageimage| |
Monte Sant'Angelo je grad u talijanskoj provinciji Foggia u regiji Apulija od 13 414 stanovnika.[1]
Monte Sant'Angelo je uvršten 2011. na UNESCO- vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi, kao jedno od mjesta langobardske ostavštine u Italiji.[2]
Geografske karakteristike
Monte Sant'Angelo leži na južnim vapnenačkim obroncima Gargana, na 796 metara nadmorske visine. Teren komune pokriva ogromne pašnjake i šume prema vrhovima Gargana, a oranice, maslinici i vinogradi nižu se prema moru.[1]
Monte Sant'Angelo udaljen je oko 55 km sjeveroistočno od provincijskog centra Foggie.
Historija
Između 1086. i 1105. bio je prijestolnica velike i relativno autonomne normanske, grofovije koja je pokrivala je gotovo cijeli Gargano.[1] Nju je osnovao Henry, vazal Bizantskog carstva. Početkom 12. vijeka grad je anektiran u Apulijsko vojvodstvo, - 1177. apulijski grof William II. dodjelio ga je kao leno svojoj ženi, pa je odtad pa sve do kraja aragonske vlasti bio leno vladarske porodice.[1]
Prema legendi u okolici grada postojala je pećina u kojoj je u tri navrata 490., 492. i 493. boravio arhanđeo Mihael.
Od 17. vijeka grad je dio Napuljskog kraljevstva, a od 1861. Kraljevine Italije.
Svetilište Arhanđela Mihaela]] | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Italija | |
Registriran: | 2011. (21. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iii, vi |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Znamenitosti
Najveća znamenitost grada je Svetilište arhanđela Mihaela (Santuario di San Michele Arcangelo) sa svojim romaničko - gotičkim zvonikom iz 1274. - 1281., i portalom isklesanim 1305. Sama crkva je jednobrodna bazilika pokrivena rebrastim svodom, u njoj je romanički ambon iz 1041. koji se pripisuju Acceptusu, i biskupski oltar iz 11. / 12. vijeka.[1]
Pored tog atrakcija je i langobardska grobnica - Rothari, baptisterij iz 11. ili 12. vijeka.[1] i crkva Santa Maria Maggiore iz 1198., s bogatim isklesan portalom i bizantskim freskama iz 13. i 14. vijeka.[1]
Veličanstvene su i ruševine normanskog zamka, dograđenog za Aragonaca između 1491 - 1493.[1]
Privreda
I danas se ekonomija grada bazira većinom na ovčarstvu i poljoprivredi. Značajni je i hodočasnički turizam zbog Svetilišta arhanđela Mihaela.
Izvori
Vanjske veze
- Službene stranice grada (it)
- Monte Sant'Angelo na portalu Treccani (it)
- p
- r
- u
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka